Boravak djece na otvorenom tijekom zime

Boravak na otvorenom prostoru i svježem zraku ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofizički razvoj djeteta.
 Boravak na sviježem zraku pomaže u jačanju imuniteta organizma, stvaranju otpornosti i sprječavanju širenja infekcija. Djeca na vanjskom prostoru (veća površina) mogu bolje i više zadovoljiti svoju potrebu za kretanjem i slobodom.
Boravak na dnevnoj svijetlosti poboljšava očni fokus i odmara oči.
Za psihološki razvoj je važno da dijete ima kontakt s prirodom da se gruda i sanjka, skuplja lišće i jesenske plodove, itd.

Temperatura zraka u minusu nije i ne smije biti kontraindikacija za boravak djece na otvorenom. Što je vani hladnije, to je u zraku manje uzročnika bolesti.

Djeca mogu i trebaju boraviti na otvorenom (dvorište, terasa) u različitim vremenskim uvjetima tj. kada je oblačno, sunčano, kišovito, kada pada snijeg i kada su niske temperature, uz adekvatnu pripremu djece, odgojitelja i roditelja.
Iznimno se ne preporuča boraviti vani kada je jako vjetrovito i maglovito.

Djeca do prve godine mogu i trebaju boraviti vani svakoga dana najmanje pola sata osim u slučaju kada je temperatura zraka ispod -10, kada puše jak vjetar, kada je magla, snježna mećava i kada je jako vlažno.

U zimskim mjesecima u zatvorenim prostorima (sobe dnevnog boravka, hodnici i sl.) djeca češće i lakše obolijevaju od bolesti dišnog sustava, ali i drugih bolesti. Zbog toga ih treba svakodnevno i redovito izvoditi na svježi zrak i do dva puta dnevno. Starija djeca sve više vremena provode kod kuće, igrajući igrice i gledajući TV, što dovodi do ozbiljnog pogoršanja zdravlja djece. Sve je više djece koja imaju problem sa pretilošću, povišenim šećerom ili visokim tlakom.

U zatvorenim prostorima zbog „loših“ mikroklimatskih uvjeta (suh zrak, smanjena vlažnost) i drugih negativnih faktora zatvorenog prostora, dolazi do isušenja sluznice u nosu, smanjenja lučenja sluzi, lijepljenja sićušnih nosnih dlačica i smanjenja treperenja (vibracije) nosnih dlačica koje čiste zrak od prašine i drugih tvari. Iste imaju i zadaću da zrak zagriju, kako bi ga što bolje pripremili za organizam. U zatvorenim prostorima, kada je funkcija nosa oslabljena, onečišćen i nepripremljen zrak odlazi u pluća (prašina, mikroorganizmi i dr.) i može naštetiti organizmu djeteta, tj. izazvati i/ili pogodovati nastanku bolesti.

Boravak na zraku u zimskim mjesecima podrazumijeva igre i sadržaje koji mobiliziraju na rad cijeli organizam djeteta, a to su trčanje, grudanje, sanjkanje, skijanje i druge aktivnosti. Duži boravak na hladnoći može biti opasan ako dijete stoji na jednom mjestu ili se vrlo malo kreće, ako je niska temperatura zraka te ako je odjeća i obuća vlažna i tijesna. U ovim situacijama mogu nastati nepoželjne i negativne posljedice po zdravlje djeteta, kao što su pothlađenost organizma, pa čak i smrzotine (najčešće se javljaju na stopalima, nožnim prstima i prstima ruku, nosu i ušnim školjkama, češće kod planinara i za vrijeme zimovanja).   

Djecu jasličke dobi također treba svakodnevno voditi na svježi zrak. Primjereno ih obući i obuti, nositi ih u naručju. Ako ih se vozi na sanjkama ili u kolicima, nije preporučljivo ih tako predugo voziti, jer može doći do pothlađivanja, ozeblina, prehlada i sl. (mirno sjede, pa je i cirkulacija usporena, a zbog snijega i leda može doći i do ozljeđivanja).

Kako obući dijete zimi?

Ako je vani snijeg i jako hladno dobro je da dijete ima skafander i nepromočive cipele ili čizme. Za malu djecu su potrebi i šal, kapa i rukavice, a ako se dijete smoči treba ga presvući.
Osnovno pravilo oblačenja bebe prilikom izvođenje u zimskim mjesecima glasi: obucite dijete onako kako biste obukli sebe tj. ni previše ni premalo, onako kako ćete se u tome najbolje osjećati.  Djetetu ne treba stavljati ništa preko lica dobro je da slobodno diše i čisti svoje dišne puteve na sviježem zraku. Zrak pod šalom se kondenzira, pa ako je predio oko dječjih usta i nosa vlažan, lakše se razvijaju mikroorganizmi.

Dijete treba imati u svom ormariću zamjensku (rezervnu) odjeću, kako bi se moglo presvući u slučaju potrebe.

Lice djeteta, koje je izloženo svježem (oštrom) zraku, treba namazati dječjom kremom.
Kada se vratite u toplu sobu, dijete (djecu) raskomotite, skinite suvišnu i mokru odjeću i obuću. Presvucite ih, dajte im piti mlake napitke.
Ne trljajte im ruke i noge kako bi ih zagrijali. Ne stavljajte na njih termofore, niti ih ne izlažite direktnom utjecaju jakog izvora topline. Zbog naglog širenja krvnih žila i mogućeg pada krvnog tlaka, može doći do blage nesvjestice. Navedene poteškoće i problemi uglavnom se odnose na dugotrajan boravak pri niskim temperaturama u planinama i sličnim uvjetima. 

Zdravstvena voditeljica
 Gorica Tomić