ANALIZA REZULTATA PROVEDENE ANKETE O ZADOVOLJSTVU PREHRANOM U VRTIĆU

Poštovani roditelji

Zahvaljujemo vam na sudjelovanju u „Anketi o zadovoljstvu prehranom u vrtiću“ kojom su se ispitivali stavovi roditelja i djece o prehrani u vrtiću. Od prosječno 43 djece prisutnih u rujnu, anketu su ispunila 34 roditelja. Tri ankete su nepotpuno ispunjene te nisu uzete u razmatranje.

Današnje stanje je takvo da se roditelji pod pritiskom dječjih želja i mogućnosti, odlučuju na prehranu koja nije uvijek u skladu sa preporukama i smjernicama. Za naše prehrambene navike odgovorni su kućni odgoj te predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje, na što možemo utjecati.

Cilj ovog istraživanja je da djeca u vrtiću imaju prehranu kakvu zaslužuju: ukusnu, nutritivno vrijednu i sigurnu!

1. ANALIZA ANKETE

Većina roditelja, njih 28 (82%) ocjenjuje apetit svoje djece normalnim. Dok 6 roditelja (17.6%) smatraju apetit svoje djece smanjenim.

Na pitanje razlikuje li se prehrana djeteta u vrtiću i kod kuće 24 roditelja (70.6%) odgovorilo je kako se prehrana ne razlikuje, a 10 roditelja (29,4%) kaže kako se prehrana kod kuće i u vrtiću razlikuje.

Roditeljima je bilo ponuđeno pitanje otvorenog tipa da se očituju koju hranu djeca jedu kod kuće ukoliko se prehrana razlikuje u odnosu na onu u vrtiću.  Dvoje roditelja navelo je kako djeca jedu pohano meso, riblje štapiće, mljeveno meso pripremljeno na različite načine (spageti bolognese, mesna štruca, ćufte, lazanje), pizzu, salamu i slaninu.
Jedan roditelj naveo je da djeca jedu zobene pahuljice i batat.

Na pitanje koje je bilo vezano uz učestalost konzumiranja slatkiša i grickalica tijekom dana 26 (76,5%) roditelj odgovorio je kako njihova djeca konzumiraju slatkiše svakodnevno, a 7 (20,6%) ih je odgovorilo kako djeca konzumiraj slatkiše svaki drugi dan. Svega jedan roditelj je odgovorio da dijete konzumira slatkiše i grickalice jednom tjedno.

Pitanje vezano uz najčešće piće za djecu bilo je otvorenog tipa te se od roditelja tražilo da nadopune što njihovo dijete najviše pije kod kuće. Najčešći odgovor bio je voda i negazirani sok, a zatim je slijedio čaj i mlijeko te gazirani sokovi, jedan roditelj odgovorio je da dijete pije domaći sok od bazge i cedevitu.
Svega dvoje roditelj navelo je da djeca doma konzumiraju prirodne cijeđene sokove od voća i povrća.

16 – ero (47,1%) djece odgovorilo je da im je sva hrana u vrtiću ukusna, 12 – ero (35,3%) djece odgovorilo je da voli samo neka jela, 5 – ero roditelja (14,7%) navelo je da nema odgovora, a jedno dijete odgovorilo je da mu ništa nije ukusno.
Analizom podataka iz ankete može se zaključiti da su djeca zadovoljna prehranom u vrtiću.

Sljedeće pitanje bilo je otvorenog tipa. Tražilo se da roditelji navedu što djeca vole odnosno ne vole jesti.
Pristigao je 21 odgovor. Većina roditelja odgovorila je da djeca vole mljeveno meso pripremljeno na različite načine (ćevapi, pljeskavice, ćufte, lazanje, složence…), pohanu piletinu, hrenovke, salame, juhu, pizzu, tjesteninu, kruh i krumpir.
Jedan roditelj naveo je da dijete voli prženu hranu i krušne proizvode, a većinu ostale hrane ne voli.
Dvoje roditelja navelo je da djeca ne vole jesti grah i mahune.
Jedan roditelj naveo je da prehrana ovisi o raspoloženju i većinu hrane dijete ne želi ni doma jesti.

Iz podataka dobivenih u anketi vidljivo je da većina roditelja, njih 19 (55,9%) smatra da je prehrana u vrtiću dobra, 8 (23,5%) roditelja smatra da je prehrana izvrsna a njih 7 (20,6%) smatra da prehrana nije ni dobra ni loša.

Uvidom u rezultate ankete vidimo da 55.9% roditelja smatra da se prehrana u vrtiću ne može promijeniti a njih 44,1% smatraju da ipak može.

U posljednjem pitanju zatražili smo roditelje koji smatraju da se hrana u vrtiću može promijeniti da navedu koju bi hranu uveli ili eliminirali iz jelovnika.

Troje roditelja navelo je da bi uveli više hrane koju djeca vole jesti, npr. pizzu i sendviče jednom tjedno.
Češće konzumiranje mlijeka i žitarica, za užinu muffini (voćni), voćne ili povrtne salate, palenta(žganci)- oblikovani raznim modlicama, uvesti cijeđene prirodne sokove.

U vrtiću umjesto muffina djeca imaju priliku konzumirati razne biskvitne kolače s voćem.
Roditelji su predložili konzumiranje orašastih plodova i suhog voća. S obzirom na rizik od aspiracije orašastim plodovima, u vrtiću su djeci orašasti plodovi ponuđeni usitnjeni u voćnim smoothijima i kolačima.

1. ZAKLJUČAK

Analizom podataka iz ankete može se zaključiti da su djeca i roditelji zadovoljni prehranom u vrtiću te da se ona kod većine ispitanika ne razlikuje od prehrane kod kuće, a prehrana u vrtiću je raznovrsna i uravnotežena.

Podaci iz ankete su vrlo dobra metoda za procjenjivanje uspješnosti na određenom području. Naš primarni interes je zadovoljiti sve prehrambene potrebe djece, poštujući standarde i normative koji su regulirani Pravilnikom o prehrani djece u predškolskim ustanovama. Iz podataka dobivenih u anketi, svakako ćemo planirati aktivnosti koje će nas voditi tom cilju.

Suradnja s roditeljima pri tom je od iznimne važnosti kako bi postigli da prehrana u vrtiću i kod kuće bude što sličnija i da na oba mjesta zadovoljava postavljene zahtjeve i standarde.

Od samog je rođenja važno u jelovnik uvrstiti namirnice koje sadrže puno hranjivih tvari koje zatim omogućavaju normalno funkcioniranje te pripomažu rastu i razvoju pojedinca. Ukoliko su djeci u prehranu od samog početka uvrštene zdrave namirnice, djeca će na to biti naviknuta te postoji velika vjerojatnost kako će s takvom prehranom nastaviti i kasnije u životu.

Međutim, veliku ulogu u tome predstavljaju roditelji koji su od rođenja s djecom te oni imaju mogućnost utjecaja na to kakva će prehrana prevladavati u toj obitelji. Uz to, pozitivna je stvar što je pravilna prehrana prisutna u odgojno-obrazovnim ustanovama tako da djeca imaju priliku i u vrtiću upoznati namirnice koje su im možda nepoznate i tek prvi put viđene.

Dakle, na pravilnu prehranu djeteta uvelike mogu utjecati roditelji, odgojitelji i okolina u kojoj se dijete svakodnevno nalazi. Potrebno je imati na umu koliko pozitivnog pravilna prehrana donosi, odnosno koje su negativne strane nepravilne prehrane. Vrlo se često pojavljuju različiti zdravstveni problemi već u dječjoj dobi. Kako bismo spriječili razvoj kardiovaskularnih bolesti te pretilosti, potrebno je prilagoditi prehranu koja će biti bogata hranjivim tvarima i namirnicama koje utječu na normalan rast i razvoj. Također, uz prehranu, na zdravstvene probleme možemo utjecati i tjelesnom aktivnošću, odlaskom na zrak, u park i na izlete.

Budući da je vrlo teško promijeniti svoje navike, djetetu je potrebna velika potpora cijele obitelji kako bi mu put do promjene bio lakši te prožet riječima ohrabrenja. Dakle, ukoliko kod svog djeteta želimo vidjeti pozitivne promjene, potrebno je biti uz njega, ohrabrivati ga te mu biti model kako bi dijete shvatilo što je ispravno, budući da upravo prehrana u ranoj dobi ima utjecaj na život u odrasloj dobi.

Možemo zaključiti kako, ukoliko djeca imaju podršku okoline i ljudi s kojima su u bliskom kontaktu, velika je vjerojatnost kako će i djeca konzumirati zdrave namirnice koje su bogate hranjivim tvarima te će zdravom prehranom prevenirati razvoj različitih bolesti.

Zdravstvena voditeljica, Gorica Tomić